Stoiq
Preuzmi

Razgovori

Epiktet
108

Epiktetova predavanja koja je zapisao njegov učenik Arijan: izravne pouke o slobodi, prosuđivanju i onome što je u našoj moći.

Kao Amazonov partner zarađujemo od kvalificiranih kupnji.

Citati iz ovog izvora

Provjereni citati: 159

„Ukratko, budemo li promatrali, otkrit ćemo da ljudsko biće ništa ne boli toliko koliko ono što je nerazumno; i, naprotiv, da ga ništa ne privlači toliko koliko ono što je razumno.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 2)
„Bik ne nastaje odjednom, kao ni hrabar čovjek; moramo se zimi uvježbavati za ljetni pohod, a ne nepromišljeno srljati u ono što nas se ne tiče.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 2)
„Kad bi čovjek mogao primjereno dati pristanak na ovaj nauk, da svi na poseban način potječemo od Boga i da je Bog otac i ljudi i bogova, vjerujem da nikad ne bi imao neplemenite ili niske misli o sebi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 3)
„Ako vrlina obećava sretnu sudbinu, smirenost i sreću, onda je svakako i napredak prema vrlini napredak prema svakoj od tih stvari.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 4)
„Na temelju svega što postoji ili se događa u svijetu lako je hvaliti providnost ako čovjek posjeduje ove dvije osobine: sposobnost da vidi što pripada svim osobama i stvarima i što im se događa te zahvalnu narav.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 6)
„A zašto se uznemirujem zbog bilo čega što se može dogoditi ako posjedujem veličinu duše?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 6)
„Ipak ću ti pokazati da imaš snage i sredstva za veličinu duše i hrabrost; a ti meni pokaži koje snage imaš za prigovaranje i optuživanje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 6)
„Jer koji je cilj rasuđivanja? Utvrditi istinite tvrdnje, ukloniti neistinite i uskratiti pristanak onima koje nisu jasne.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 7)
„Zašto smo još uvijek lijeni, nemarni i tromi i zašto tražimo izgovore da se ne trudimo i ne budemo budni u razvijanju svoga razuma?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 7)
„Ali o sebi mislimo kao da smo samo želuci, crijeva i spolni organi; bojimo se, želimo; laskamo onima koji nam u tome mogu pomoći, a i njih se bojimo.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 9)
„Što god, dakle, otkrijemo da je istodobno ispunjeno ljubavlju i u skladu s razumom, to pouzdano proglašavamo ispravnim i dobrim.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 11)
„Jednom riječju, ni smrt ni progonstvo ni bol ni išta slično nisu uzrok tomu da nešto činimo ili ne činimo, nego naša vlastita mišljenja i naša volja (dogmata).“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 11)
„Jer slobodan je onaj komu se sve događa prema njegovoj volji i koga nitko ne može spriječiti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ne bi ništa vrijedilo išta znati kad bi se znanje prilagođavalo svačijem hiru.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ondje gdje je čovjek protiv svoje volje, ondje je u zatvoru.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Jer veličina razuma ne mjeri se ni duljinom ni visinom, nego mislima.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ne zahvaljuješ li radije bogovima što su ti dopustili biti iznad onih stvari koje nisu stavili u tvoju moć i što su te učinili odgovornim samo za one koje su u tvojoj moći?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ali ako si postavljen na neki takav viši položaj, hoćeš li se odmah pretvoriti u tiranina? Zar se nećeš sjetiti tko si i nad kime vladaš?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 13)
„Kad zatvoriš vrata i unutra stvoriš mrak, sjeti se da nikad ne kažeš da si sam, jer nisi; unutra je Bog i unutra je tvoj duh čuvar, a zašto bi im trebalo svjetlo da vide što radiš?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 14)
„Može li te itko spriječiti da pristaneš uz istinu? Nitko ne može.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 17)
„Ali prigovaraš: „Ako preda me staviš strah od smrti, onda me prisiljavaš.“ Ne, ne prisiljava te ono što je pred tebe stavljeno, nego tvoje mišljenje da je bolje učiniti ovo ili ono nego umrijeti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 17)
„Ali ako je najveća šteta gubitak najvećih stvari, a najveća je stvar u svakom čovjeku volja ili izbor onakvi kakvi trebaju biti, i čovjeku je ta volja oduzeta, zašto se još i srdiš na njega?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 18)
„Nemoj se diviti svojoj odjeći pa se nećeš srditi na lopova.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 18)
„Stoga se trebamo vježbati u malim stvarima i, počevši od njih, prijeći na veće.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 18)
„Ako je čovjek u nečemu nadmoćan ili misli da jest, iako nije, takav će se čovjek, ako je neupućen, zbog toga nužno uzoholiti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 19)
„Jer zapravo zahvaljujemo bogovima za one stvari u koje polažemo svoje dobro.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 19)
„Zato je glavni i prvi posao filozofa ispitivati predodžbe, razlikovati ih i nijednu ne prihvatiti bez ispitivanja.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 20)
„Ali kad je riječ o našem bijednom vladajućem dijelu duše, zijevajući i spavajući nemarno prihvaćamo svaku predodžbu, jer se šteta ne opaža.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 20)
„Većina nas boji se obamrlosti tijela i smislila bi sva sredstva da takvo što izbjegne, ali ne marimo za obamrlost duše.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 5)
„Što je, dakle, čudno u tome da i u filozofiji mnoge istinite stvari neiskusnima izgledaju proturječno?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 25)
„To je, dakle, početak filozofije: čovjekovo opažanje stanja vlastitog vladajućeg dijela duše; jer kad čovjek zna da je on slab, neće ga upotrebljavati za najteže stvari.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 26)
„Jer ovo je izvor duševne uznemirenosti: željeti nešto što se ne događa.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 27)
„Ali taj je čovjek svjetiljku kupio po ovoj cijeni: zbog svjetiljke postao je lopov, nevjeran čovjek i nalik divljoj zvijeri.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Tako i ti, kad ne možeš navesti čovjeka da promijeni mišljenje, budi siguran da je dijete i plješći rukama zajedno s njim; a ako to ne želiš, šuti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Je li sloboda išta drugo nego moć da živimo kako izaberemo?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 1)
„Ako odlučiš biti skroman i vjeran, tko ti to neće dopustiti?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 2)
„Same stvari (građa) indiferentne su; ali njihova upotreba nije indiferentna.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Ondje gdje me se može spriječiti i prisiliti, stjecanje tih stvari nije u mojoj moći, niti je dobro ili loše; ali njihova upotreba jest ili loša ili dobra, a upotreba je u mojoj moći.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Tako skromni postupci čuvaju skromna čovjeka, a neskromni ga uništavaju; postupci vjernosti čuvaju vjerna čovjeka, a suprotni ga postupci uništavaju.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 9)
„Tako se stvari ispituju i važu kad su pravila spremna. A filozofirati znači ovo: ispitivati i potvrđivati pravila; zatim se njima služiti, kad su poznata, djelo je mudra i dobra čovjeka.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 11)
„Ali ako postaviš truo i ruševan temelj, neće li tvoja bijedna mala građevina pasti tim prije što na nju stavljaš više građe, i to čvršće?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 15)
„Daj mi čovjeka kojemu je stalo do toga kako će nešto učiniti, a ne do stjecanja neke stvari, čovjeka kojemu je stalo do vlastita djelovanja.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 16)
„Stoga zbog nedostatka discipline uvijek nešto dodajemo predodžbi i prikazujemo stvari većima nego što jesu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 16)
„Općenito, dakle, ako želiš da ti nešto postane navika, čini to; ako ne želiš da ti postane navika, nemoj to činiti, nego se navikni umjesto toga činiti nešto drugo.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Jer ukloni strah od smrti i zamisli koliko god želiš gromova i munja pa ćeš spoznati koliki mir i vedrina vladaju u vladajućem dijelu duše.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Jesam li svjestan da ništa ne znam, kao što bi toga trebao biti svjestan čovjek koji ništa ne zna?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 21)
„Jer općenito — nemoj se zavaravati — nijedno živo biće nije toliko vezano ni za što koliko za vlastitu korist.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 22)
„Jer vladajućem dijelu duše loša čovjeka ne može se vjerovati: nesiguran je, nema pouzdana pravila kojim se vodi i u različitim ga trenucima svladavaju različite predodžbe.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 22)
„Postoji li, dakle, i vještina slušanja, kao što postoji vještina govorenja?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 24)
„Svaka pogreška uključuje proturječje: jer onaj tko griješi ne želi griješiti, nego biti u pravu, pa je jasno da ne čini ono što želi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 26)
„Duša je poput posude s vodom. Predodžbe su poput zrake svjetlosti koja pada na vodu. Kad se voda pomakne, čini se da se i zraka pomaknula, a ipak se nije pomaknula.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 3)
„Vladaj nama kao razumnim bićima: pokaži nam što nam koristi pa ćemo to slijediti; pokaži nam što nam ne koristi pa ćemo se od toga odvratiti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 7)
„Jer svakom je čovjeku uzrok njegova djelovanja mišljenje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 9)
„Ispitajmo jedni druge: ako imam neko loše mišljenje, ukloni ga; ako ga imaš ti, pokaži ga.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 9)
„Imaš zlatno posuđe; ali tvoj govor, tvoja mišljenja, tvoji pristanci, tvoji pokreti (težnje) i tvoje želje od pečene su gline.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 9)
„Hoće li se svijet okrenuti naglavce kad umreš?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 10)
„Nije sve što je teško i opasno prikladno za vježbu; prikladno je ono što pridonosi ostvarenju onoga što nam je postavljeno kao cilj.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 12)
„Čovječe, ako si razdražljiv, vježbaj se u tome da podnosiš kad te vrijeđaju i da se ne uznemiruješ kad s tobom postupaju nečasno.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 12)
„Ali ipak čovjek treba na neki način biti spreman i na to (biti sam), da može biti dovoljan sam sebi i biti sebi društvo.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 13)
„Svaka velika moć (sposobnost) opasna je za početnike.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 13)
„Iz ljudi moraš iskorijeniti ovo dvoje: oholost (ponos) i nepouzdanje. Oholost je mišljenje da ti ništa ne nedostaje (da ni u čemu nisi manjkav); a nepouzdanje je mišljenje da ne možeš biti sretan kad te okružuje toliko okolnosti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 14)
„Prestanite, zaklinjem vas bogovima, diviti se materijalnim stvarima. Prestanite se pretvarati u robove, najprije stvari, a zatim, zbog stvari, robove onih koji ih mogu dati ili oduzeti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 20)
„Što god mi daš, učinit ću to sretnim, povoljnim, časnim, nečim za čime će čovjek težiti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 20)
„Tesar ne dolazi i ne kaže: Slušajte me kako govorim o tesarskom umijeću; nego, kad preuzme gradnju kuće, izgradi je i dokaže da poznaje umijeće.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 21)
„Jer sve što činimo, ako ne usmjerimo ni prema kakvu cilju, činit ćemo bez svrhe; a ako usmjerimo prema pogrešnom cilju, promašit ćemo metu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 23)
„Želiš li činiti dobro ili biti hvaljen?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 23)
„Jer tko je dobar ako ne zna tko je? I tko zna što je ako zaboravlja da su stvari koje su nastale prolazne i da nije moguće da jedno ljudsko biće uvijek bude uz drugo?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Zar ne znaš da dobar čovjek ništa ne čini radi dojma koji ostavlja, nego radi ispravna postupanja?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Odaberi, dakle, hoćeš li biti veliki pijanac i ugodan svojim nekadašnjim drugovima ili trijezan čovjek i njima neugodan.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 2)
„Ali ako ti čitanje ne osigurava sretan i smiren život, kakva je korist od njega?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 4)
„Ako si poput vuka, moraš uzvratiti ugrizom i baciti još kamenja. Ali ako razmatraš što je primjereno čovjeku, pregledaj svoju riznicu, vidi s kojim si sposobnostima došao na svijet.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 5)
„A tko je s tobom živio toliko dugo koliko ti sam sa sobom? I tko te može uvjeriti toliko snažno koliko ti možeš uvjeriti sebe; i tko ti je naklonjeniji i bliži nego što si ti sam sebi?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 6)
„Najprije nastoj da se ne zna što si: budi kratko vrijeme filozof za sebe (ili filozofiraj za sebe).“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 8)
„Bori se sa sobom, vrati se pristojnosti, skromnosti i slobodi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 9)
„A sada smatraj da ti je vlastito tijelo povjereno poput konja; peri ga, briši ga, pazi da se nitko od njega ne okreće i da mu se nitko ne uklanja s puta.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 11)
„Je li ijedan dio života izuzet, tako da se na njega pažnja ne odnosi? Hoćeš li, naime, išta u životu učiniti lošije ako paziš, a bolje ako uopće ne paziš?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 12)
„Ali ako mi uistinu vjeruješ, jasno je da mi vjeruješ zato što sam vjeran i skroman, a ne zato što sam ti govorio o svojim osobnim stvarima.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 13)
„Ali ja sam razumno biće i trebam hvaliti Boga: to je moj posao; obavljam ga i neću napustiti tu službu dokle god mi je dopušteno zadržati je; a tebe pozivam da se pridružiš istoj pjesmi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 16)
„I dobro je da poznaješ vlastitu pripremljenost i moć kako bi u onome za što se nisi pripremio mogao ostati po strani i ne uznemiriti se ako drugi imaju prednost pred tobom.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 6)
„I sudište i zatvor mjesta su, jedno visoko, a drugo nisko; ali volja može ostati jednaka ako odlučiš da je u obama zadržiš jednakom.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 6)
„Ako se, dakle, moram izložiti opasnosti radi prijatelja i ako mi je dužnost čak i umrijeti za njega, čemu mi onda treba proricanje?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 7)
„A ovo je bilo prvo i glavno Sokratovo obilježje: nikad se ne razdražiti u raspravi, nikad ne izgovoriti ništa pogrdno ni uvredljivo, nego podnositi one koji vrijeđaju i prekinuti svađu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 12)
„Kad vidim tjeskobna čovjeka, kažem: Što taj čovjek želi? Da ne želi nešto što nije u njegovoj moći, kako bi mogao biti tjeskoban?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 13)
„Jesi li se potrudio naučiti što je dobar, a što loš čovjek i kako čovjek postaje jedno ili drugo?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 13)
„A ako želiš biti lijep, mladiću, trudi se oko ovoga: stjecanja ljudske izvrsnosti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 1)
„Ti si ljudsko biće, a to je smrtno živo biće koje se može razumno služiti predodžbama.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 1)
„Jer čovjeka se ne pokazuje prstom kao kamen ili komad drva; nego kad netko pokaže čovjekova načela, tada ga pokazuje kao čovjeka.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 2)
„Ali u javnosti ne zahtijevaj više nego što ti pripada niti pokušavaj prisvojiti ono što pripada svima.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 4)
„Jer želim da me bolest ili smrt zateknu dok se ne brinem ni o čemu drugom osim o vlastitoj volji, kako bih bio slobodan od uznemirenosti, slobodan od zapreka, slobodan od prisile i u stanju slobode.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 5)
„Ne miješaj, dakle, različite stvari i ne očekuj da ćeš, dok radiš na jednoj, napredovati u drugoj.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 6)
„Kao što se vježbamo protiv sofističkih pitanja, tako se svakodnevno trebamo vježbati protiv predodžbi; jer i te nam predodžbe postavljaju pitanja.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 8)
„Sada (trebaš reći), građa na kojoj radim moj je razum, kao što je drvo tesaru, a koža postolaru; moj je posao ispravna upotreba predodžbi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 22)
„Ali prije svega kiničarov vladajući dio duše mora biti čišći od sunca; ako nije, nužno je lukav nitkov i čovjek bez načela, jer će koriti druge dok je i sam zapleten u kakav porok.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 22)
„Je li za tebe sramotno ono što nije tvoj vlastiti čin, ono čemu nisi uzrok, ono što te slučajno zadesilo, poput glavobolje ili vrućice?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 26)
„Ljudi pitome lavove drže zatvorenima i hrane ih, a neki ih vode sa sobom; i tko će reći da je taj lav slobodan? Nije li istina da je, što udobnije živi, to više u ropskom položaju?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Jer nitko se ne boji samoga cara, nego se boji smrti, progonstva, oduzimanja imovine, zatvora i sramote.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Može li onaj tko želi išta što ovisi o drugima biti slobodan od zapreka?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Jer strah proizlazi iz onoga što očekuješ, a tuga iz onoga što je prisutno.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Jer i dobar glumac bolje čuva svoj lik time što prestane kad treba prestati nego kad nastavlja glumiti preko prikladnog vremena.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Ne pravi od toga tragičnu predstavu, nego govori o tome onako kako jest: sada je vrijeme da se tvar (tijela) rastavi na ono od čega je sastavljena.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 7)
„Kad se, dakle, ne bojim ničega što mi tiranin može učiniti niti želim išta što mi može dati, zašto još uvijek gledam s čuđenjem (divljenjem)?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 7)
„Ali ako se razbije lonac u kojem se kuhalo tvoje meso, moraš li umrijeti od gladi zato što nemaš lonac na koji si navikao?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 10)
„Jer sloboda se osigurava ne ispunjavanjem ljudskih želja, nego uklanjanjem želje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Teškoće pokazuju ljudski karakter. Stoga, kad te zadesi teška kriza, sjeti se da si poput neiskusna mladića s kojim se hrva Bog, njegov trener.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 24)
„Koji je prvi posao filozofa? Odbaciti umišljenost: jer čovjek ne može početi učiti ono što misli da zna.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 17)
„Nijedna velika stvar ne nastaje odjednom, kao ni grozd ili smokva. Kažeš li mi sada: „Želim smokvu“, odgovorit ću da joj treba vremena. Neka najprije procvjeta, zatim donese plod i onda sazri.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 15)
„Jer strašna nije smrt ni bol, nego strah od boli ili smrti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 1)
„Svaka navika i svaka sposobnost učvršćuju se i jačaju odgovarajućim djelima: sposobnost hodanja hodanjem, trčanja trčanjem. Želiš li imati sposobnost čitanja, čitaj; pisanja, piši.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Moramo najbolje iskoristiti ono što je u našoj moći, a ostalo prihvatiti onako kako priroda daje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 1)
„Kamo god otišao, bit će mi dobro: jer ni ovdje mi nije bilo dobro zbog mjesta, nego zbog mojih sudova, a njih ću ponijeti sa sobom, jer mi ih nitko ne može oduzeti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 7)
„Kad ti stigne kakva uznemirujuća vijest, imaj na umu da vijesti ne mogu utjecati ni na što u području volje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 18)
„Jer nisam besmrtan, nego čovjek, dio svemira kao što je sat dio dana. Poput sata moram biti ovdje i poput sata proći.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Čovječe, pazi na jedno: pogledaj po kojoj cijeni prodaješ svoju volju. Ako ništa drugo, nemoj svoju volju prodati jeftino.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 2)
„Nijedan čovjek nije gospodar drugoga čovjeka; njegovi su gospodari samo smrt i život, užitak i bol.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Kao što loši glumci ne mogu pjevati sami, nego samo u velikoj skupini, tako neki ljudi ne mogu hodati sami. Čovječe, ako išta vrijediš, moraš hodati sam, razgovarati sa sobom i ne skrivati se u zboru.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 14)
„Što bi, dakle, htio da te smrt zatekne kako radiš? Ja bih htio da me zatekne zaokupljenog kakvim čovječnim zadatkom, kakav god bio — nečim plemenitim, dobročiniteljskim, što unapređuje opće dobro.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 10)
„Ako, dakle, ne želiš biti sklon srdžbi, ne hrani naviku srđenja, ne dodaj gorivo vatri. Za početak šuti i broji dane u kojima se nisi srdio.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 18)
„Odlazak u tuđinu mala je promjena; smrt je veća promjena — iz onoga što sada jest, ne u ono što ne postoji, nego u ono što sada nije.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Pokaži mi nekoga tko je bolestan, a ipak sretan, u opasnosti, a ipak sretan, umire, a ipak je sretan, u progonstvu i sretan, u sramoti i sretan.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 19)
„Najprije reci sebi kakav čovjek želiš biti; kad to odlučiš, postupaj prema tome u svemu što činiš.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 23)
„Kad nakratko popustiš u pažnji, nemoj zamišljati da ćeš je povratiti gdje god poželiš, nego dobro upamti da te današnja pogreška nužno mora dovesti u lošiji položaj u drugim prilikama.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 12)
„Jer gdje drugdje postoji prijateljstvo nego ondje gdje su vjernost i čast, gdje ljudi daju i primaju ono što je dobro i ništa drugo?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 22)
„Pa kakvu korist sportaš ima od čovjeka koji se s njim hrva? Najveću. Tako mi osoba koja me vrijeđa pomaže da se uvježbam za nadmetanje: uči me da budem strpljiv, slobodan od strasti i blag.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 20)
„Nesretni čovječe, zar ti nije dovoljno ono što vidiš iz dana u dan? Možeš li ugledati išta bolje ili veće od sunca, mjeseca, zvijezda, cijele zemlje, oceana?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 16)
„Nogu ćeš mi okovati — da, ali moju volju — ne, nju ni Zeus ne može svladati.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 1)
„Nećeš li, dakle, promatrati svečanu povorku i slavlje dokle god ti je to dano, a zatim, kad te Bog povede van, otići s naklonom njemu i zahvalom za ono što si čuo i vidio?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 1)
„Zapamti da ljude ne čini bijednima i pokornima drugima samo želja za položajem i bogatstvom nego i želja za mirom, dokolicom, putovanjima i učenjem.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 4)
„Kad bi izgubio vještinu u gramatici ili glazbi, smatrao bi taj gubitak štetom; a ako ćeš izgubiti čast, dostojanstvo i blagost, zar to smatraš ničim?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 10)
„Filozofska škola, gospodo, liječnička je ordinacija. Iz nje morate izaći s boli, a ne s užitkom.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 23)
„Čovjek koji se mnogo druži s drugima, bilo radi razgovora, druženja uz vino ili općenito radi društva, mora ili sam postati nalik njima ili njih preobraziti na svoju sliku.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 16)
„Nećeš li za početak postaviti ovaj temelj — to jest ispitati svoju odluku i vidjeti je li valjana ili nevaljana, pa tek onda na njoj graditi svoju čvrstinu i nepokolebljivu odlučnost?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 15)
„Dobar i plemenit čovjek ne svađa se ni s kim i, koliko je u njegovoj moći, ne dopušta ni drugima da se svađaju.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 5)
„Nije li bolje imati samopoštovanje nego biti bogat?“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 17)
„Je li moguće potpuno izbjeći pogreške? Ne, nemoguće je; ali moguće je neprestano usmjeravati um na izbjegavanje pogrešaka.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 12)
„A ipak brinemo za svoje tjelešce, za malo svoje imovine, za ono što će car misliti, ali uopće ne brinemo za ono što je u nama.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 13)
„U teoriji je prilično lako ispitivati i pobijati neuke, ali u praktičnom životu ljudi ne pristaju na provjeru i mrzimo čovjeka koji nas ispituje i razotkriva.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 26)
„Ali pravi vodič, kad nađe čovjeka kako luta, odvede ga na pravi put umjesto da ga ostavi uz porugu ili uvredu.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 12)
„Čovjek može istinski susresti drugog čovjeka tek kad upozna njegova uvjerenja i zauzvrat mu pokaže svoja.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 9)
„Kad vidiš drugoga na položaju, nasuprot njegovu položaju postavi činjenicu da tebi položaj nije potreban; kad vidiš drugoga bogatog, pogledaj što ti imaš umjesto toga.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 9)
„Nećeš li, dakle, pustiti druge ljude na miru i postati vlastiti učitelj i učenik?“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 6)
„Svako je umijeće, dok se poučava, zamorno onomu tko u njemu nije vješt ni iskusan.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 14)
„Pa kad si sam, trebaš to nazivati mirom i slobodom i smatrati se jednakim bogovima; kad si u velikom društvu, ne trebaš to nazivati gomilom, ruljom ili smetnjom, nego blagdanom i slavljem, te tako sve prihvaćati zadovoljna duha.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 12)
„Ako nije vjerojatno da je puževo dobro u njegovoj kućici, je li vjerojatno da je čovjekovo dobro u njegovu tijelu?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 20)
„Kao što sažalijevamo slijepe i hrome, tako trebamo sažalijevati one kojima su najviše upravljačke sposobnosti zaslijepljene i osakaćene.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 28)
„Bit dobra i zla leži u stavu volje.“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Ako svoju pouku nisi naučio da bi je pokazao na djelu, zašto si je naučio?“
― EpiktetRazgovori (knjiga I, poglavlje 29)
„Jer kad jednom dopustiš da vanjske stvari vladaju onim što je tvoje, bolje ti je postati rob i završiti s tim.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 2)
„Teško je sjediniti i spojiti ove osobine — marljivost čovjeka koji se posvećuje materijalnim stvarima i postojanost onoga tko ih zanemaruje — ali nije nemoguće.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Činim samo ono što je u mojoj moći, utapam se, ako se već moram utopiti, bez straha, ne vičem niti optužujem nebo, jer znam da ono što se rodi mora i propasti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 5)
„Možemo li, dakle, zaključiti da ni u području ponašanja nije dovoljno samo željeti postati dobar, nego da se određene stvari moraju naučiti?“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 14)
„Ali je li bolje govoriti ili šutjeti, govoriti ovako ili onako, je li to primjereno ili neprimjereno — jednom riječju, odlučiti o prilici i svrsi svakog govora — sve su to pitanja samo za jednu sposobnost, za volju.“
― EpiktetRazgovori (knjiga II, poglavlje 23)
„Nauči podnositi podsmijeh, osvrni se oko sebe, ispitaj sebe kako bi mogao spoznati tko si.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 14)
„Čovječe, najprije razmotri što poduzimaš; zatim razmotri vlastite snage i ono što možeš podnijeti.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 15)
„Može li netko biti prognan izvan svemira? Ne može. Kamo god pođem, ondje je sunce, ondje je mjesec, ondje su zvijezde, snovi, znamenja i razgovor s bogovima.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 22)
„Nadalje, kad ti se mašta (koja nije u tvojoj vlasti) duboko zarije u dušu, suprotstavi joj se razumom, svladaj je, ne dopusti joj da ojača ili prijeđe na sljedeći korak, dozivajući kakve god slike poželi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga III, poglavlje 24)
„Ostani, dakle, budan i pazi na svoje predodžbe: ono što ti je povjereno na čuvanje nije sitnica, nego samopoštovanje, čast, postojanost, smiren um nedirnut nevoljom, strahom ili uzbuđenjem — jednom riječju, sloboda.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 3)
„Stoga čovjeka ne mogu nazvati marljivim ako mi samo kažu da čita ili piše, ne, čak ni ako dodaju: „Radi cijelu noć“, osim ako znam radi čega radi.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 4)
„Nikad ne smiješ hvaliti ili kuditi ljude zbog osobina koje su indiferentne, nego zbog njihovih sudova.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 4)
„I tako se nečistoća duše sastoji u lošim sudovima, a pročišćenje u stvaranju ispravnih sudova u njoj; čista je duša ona koja ima ispravne sudove, jer samo je to čuva od zbrke i onečišćenja u njezinim djelatnostima.“
― EpiktetRazgovori (knjiga IV, poglavlje 11)